Haknuli su vas: Što učiniti da vas više ne haknu | INTROSERV

Haknuli su vas: Što učiniti da vas više ne haknu

by Nataliya Oteir
Haknuli su vas: Što učiniti da vas više ne haknu
star 5
0
čitati 14 min.

U današnjem naprednom svijetu, ključno je razumjeti razarajući utjecaj kibernetičkog upada, na pojedince i poslovanja. Uljezi iskorištavaju ranjivosti u sustavima kako bi dobili pristup osjetljivim informacijama i prouzročili destrukciju ili druge zlonamjerne radnje.

Kibernetička sigurnost je umjetnost zaštite računalnih sustava, mreža i osobnih podataka od nezakonitog pristupa, krađe ili štete. To je bitna komponenta za pojedince i poslovanja kako bi zaštitili svoju povjerljivost od hakera. Digitalna zaštita obuhvaća razne mjere kao što su vatrozidi, anti-malware softver, dvofaktorska autentifikacija i česta ažuriranja softvera kako bi se zabranio neovlašten pristup sustavima.

Statistike pokazuju da mrežne povrede sve više rastu, utječući na milijune ljudi svake godine. Hiscox Cyber Readiness Report 2022 otkriva da se procjenjuje da je jedan internetski napad koštao tvrtke u SAD-u prosječno 18.000 dolara u 2022. To nije sve! IBM/Ponemon Institute izvještaj otkriva da su prosječni ukupni troškovi povreda podataka u 2022. bili nevjerojatnih 4,35 milijuna dolara! Ovo je ogroman porast u odnosu na prethodne godine i naglašava hitnu potrebu da poslovanja ozbiljno shvate digitalnu sigurnost.

Kibernetički kriminalci koriste niz taktika kao što su phishing, socijalni inženjering, zlonamjerni softver i zastarjeli softver kako bi iskoristili ranjivosti u sustavima.

Svrha ovog članka je pružiti sveobuhvatan vodič o tome što učiniti ako ste hakirani. Biti kibernetički napadnut može biti iznimno zbunjujuće i zastrašujuće iskustvo, ali trenutna akcija može ublažiti štetu. Pružit ćemo savjete o tome što učiniti ako ste hakirani i kako spriječiti buduće upade.

Tipične greške zašto ljudi bivaju hakirani

Jedan od glavnih uzroka kibernetičkog upada je nedostatak znanja o digitalnoj sigurnosti. Mnogi ljudi nisu dobro upućeni u online prakse zaštite, čineći ih lakim metama za hakere.

To je dodatno pogoršano zastarjelim softverom. Takav softver može imati ranjivosti koje uljezi mogu iskoristiti i dobiti pristup sustavu.

Još jedan doprinoseći faktor je prekomjerno dijeljenje osobnih informacija online. Podaci podijeljeni na platformama društvenih mreža mogu biti korišteni od strane zlonamjernih napadača za pristup profilima.

Javne Wi-Fi mreže također su velika briga, jer su često neosigurane i krekeri mogu lako presresti osjetljive detalje.

Zanemarivanje instaliranja i održavanja anti-malware softvera još je jedan čest razlog za doživljavanje digitalnih povreda. Zlonamjerni softver može zaraziti uređaje i ukrasti povjerljivost bez korisnikovog znanja.

Konačno, ponovna uporaba lozinki na više profila također može ostaviti ljude ranjivima na informacijske upade. Ako kibernetički kriminalac dobije pristup jednom računu s ponovno korištenom prijavom, potencijalno može pristupiti drugim profilima.

Razumijevanjem ovih čestih grešaka za hakiranje, možete poduzeti korake za zaštitu sebe i svojih privatnih detalja. Bitno je dati prioritet kibernetičkoj sigurnosti kako bi se spriječile potencijalne digitalne prijetnje i održali vaši podaci sigurnima.

Kako hakeri napadaju: Uobičajene metode i taktike

Kibernetički kriminalci postaju sve sofisticiraniji u svojim metodama hakiranja, i bitno je razumjeti različite načine na koje mogu povrijediti vaše osobne i osjetljive informacije.

Jedan od najprisutnih načina na koje uljezi mogu dobiti pristup vašim podacima je putem phishing prevara. Ove prevare često poprimaju oblik e-poruka ili poruka koje izgledaju da su od pouzdanog izvora, ali su dizajnirane da vas navedu da otkrijete svoje povjerljive detalje ili vjerodajnice za prijavu.

Još jedna česta ranjivost su slabe lozinke. Zlonamjerni napadači imaju sposobnost koristiti specijalizirani softver za razbijanje jednostavnih i uobičajenih lozinki, dajući im pristup vašim profilima.

Neosigurane mreže također su velika briga. Javne Wi-Fi mreže, na primjer, lake su mete za krekere, koji imaju potencijal presresti vaš online promet i dobiti pristup vašim podacima.

Napadi zlonamjernog softvera još su jedan prevladavajući način kako hakeri mogu iskoristiti vaš sustav. Špijunski softver može biti instaliran na vaše računalo ili pametni telefon putem preuzimanja, privitaka ili veza. Nakon instalacije, hakeri imaju sposobnost koristiti ga za pristup korisničkim datotekama, lozinkama i drugim klasificiranim podacima.

Socijalni inženjering još je jedna taktika koju krekeri koriste za dobivanje pristupa osobnim detaljima. Mogu manipulirati ljude da odaju svoje povjerljive podatke ili prijave putem e-pošte, telefonskih poziva ili čak osobno. Kibernetički kriminalci mogu se pretvarati da su pouzdan izvor, kao što je banka ili vladina agencija, i prevariti vas da odadete svoje informacije.

Dodatni pristup kako uljezi mogu provaliti u vaš sustav je iskorištavanjem sigurnosnih slabosti u vašem softveru. Na primjer, ako imate staru verziju web preglednika instaliranu, može posjedovati ranjivosti koje se mogu lako iskoristiti protiv vas. Ovo ilustrira vrhunsku važnost održavanja softvera ažurnim kako bi ostali ispred prijetnji digitalne sigurnosti.

Fizički pristup uređaju također može utrti put digitalnom upadu. Ako počinitelj može dobiti fizički pristup vašem računalu ili pametnom telefonu, potencijal da instaliraju zlonamjerni softver ili izravno pristupe vašim osjetljivim podacima je vrlo visok. Stoga je zaštita fizičkih uređaja preduvjet za sigurnost informacija.

Što hakeri mogu učiniti nakon provale?

Kada napadač dobije pristup vašem uređaju, ima sposobnost prouzročiti puno štete. Evo nekih stvari koje bi haker mogao učiniti ako uspješno povrijedi vaš sustav:

  • Pristup povjerljivim podacima: Kibernetički kriminalci mogu uzeti osobne informacije, kao što su vaše ime, adresa, telefonski broj, e-pošta, pa čak i vaš broj socijalnog osiguranja. Ovi podaci mogu biti korišteni za krađu vašeg identiteta, otvaranje lažnih profila ili čak dobivanje pristupa vašim financijskim prijavama.
  • Ukrasti vaš novac: Uljezi mogu koristiti vaše financijske detalje, kao što su podaci vaše kreditne kartice ili bankovnog računa, za neovlaštene kupnje ili transfere. Također mogu koristiti vaš identitet za podnošenje zahtjeva za kredite ili kreditne kartice, ostavljajući vas odgovornima za dugove koje stvaraju. U ekstremnim slučajevima, napadači mogu čak preuzeti cijeli vaš financijski profil i isprazniti vašu ušteđevinu.
  • Širiti zlonamjerni softver: Nakon što haker napadne vaše prijave, mogu ih koristiti za širenje zlonamjernog softvera drugim ljudima na vašoj listi kontakata. To bi moglo prouzročiti domino efekt i dovesti do toga da mnogo više ljudi doživi mrežni prekid.
  • Špijunirati vas: Hakeri su sposobni postaviti keylogger-e ili drugi špijunski softver na vaše računalo, omogućavajući im praćenje vaših pritisaka tipki i nadzor vaše aktivnosti. To bi moglo biti posebno opasno ako koristite svoje računalo za online bankarstvo ili druge osjetljive transakcije. Čak mogu koristiti vašu web kameru ili mikrofon za špijuniranje vas i snimanje vaših razgovora. 
  • Provoditi nezakonite aktivnosti: Vaši uređaji mogu biti korišteni za izvođenje nezakonitih aktivnosti, kao što su širenje govora mržnje, počinjenje prijevare ili distribucija nezakonitog sadržaja. To bi vas moglo staviti u vrlo težak položaj, jer biste mogli biti odgovorni za radnje uljeza.
  • Prodati vaše informacije na dark webu: Hakeri mogu prodati vaše podatke na dark webu drugim kriminalcima. Ove informacije tada mogu biti korištene za krađu identiteta, prijevaru i druge kriminalne aktivnosti.
  • Ransomware napadi: Možete naići na ransomware koji zaključava vaše računalo i zahtijeva plaćanje u zamjenu za vraćanje pristupa. To bi moglo biti vrlo skupo i moglo bi prouzročiti puno stresa i tjeskobe.

Kao što vidite, kibernetičko hakiranje je ozbiljan problem i moglo bi dovesti do mnogih problema. Važno je imati mjere digitalne sigurnosti na mjestu za zaštitu sebe od uljeza, i biti budan o računalnoj sigurnosti vaših uređaja i prijava.

14 znakova da ste hakirani

Nažalost, uvijek postoji rizik od kibernetičkih napada. Ali kako možete saznati je li netko dobio neovlašten pristup vašim profilima ili povjerljivim podacima? Sada ćemo pogledati najčešće znakove koji mogu ukazivati da ste hakirani.

1. Neobjašnjive naplate na vašim računima su jedan od najočitijih pokazatelja da je vaš profil otmjen. Vrijeme je istražiti bilo koje čudne transakcije koje primijetite na svom računu kreditne kartice ili bankovnom izvodu.

2. Pop-upovi i sumnjivi oglasi: Ako često vidite pop-upove i sumnjive oglase prilikom pregledavanja, možda ste bili kompromitirani. Ovi oglasi mogu voditi do phishing web stranica koje pokušavaju ukrasti vaše osobne informacije ili uključivati zlonamjerni softver.

3. Spore performanse računala ili padovi: Ako vaše računalo radi mnogo sporije nego obično ili se često zamrzava, to bi mogla biti posljedica uređaja koji je zaražen zlonamjernim softverom i drugim vrstama virusa.

4. Promijenjene lozinke ili informacije profila: Primanje e-pošte od pružatelja usluga da je vaša lozinka promijenjena bez vašeg sudjelovanja pokazatelj je da netko drugi ima pristup vašem računu.

5. Neobična aktivnost u vašem profilu: Ako primijetite neobične pristupe u svom profilu, kao što su prijave s nepoznatih uređaja ili IP adresa, to znači da netko drugi ima pristup vašem profilu.

6. Onemogućen antivirus mogao bi biti znak da je netko preuzeo kontrolu nad vašim uređajem i onemogućio softver kako bi izbjegao otkrivanje.

7. Neočekivane instalacije softvera: Ako primijetite novi softver na svom uređaju koji ne sjećate da ste instalirali, to bi mogao biti simptom da ste bili hakirani i imate instaliran zlonamjerni softver.

8. Online pretraživanja su preusmjerena: Ako su vaša online pretraživanja preusmjerena na nepoznate web stranice, to je znak da je zlonamjerni softver već zarazio vaš uređaj.

9. Neobjašnjive promjene vašim datotekama ili postavkama su trag da netko drugi ima pristup vašem uređaju i primio je sve potrebne dozvole za izvođenje promjena.

10. Neodzivni miš ili tipkovnica: Ako vaš miš ili tipkovnica postanu neodzivni, to bi moglo značiti da je netko preuzeo kontrolu nad vašim uređajem na daljinu.

11. Plavi ekran smrti: To je upozorenje da je vaš uređaj naišao na ozbiljnu grešku. Iako to ne znači nužno da ste bili napadnuti, vrijedi istražiti.

12. Web kamera ili mikrofon se uključuje neočekivano: Ako se vaša web kamera ili mikrofon uključuje neočekivano, to bi mogao biti jasan pokazatelj da netko prati vašu aktivnost bez vašeg znanja.

13. Vaši prijatelji prijavljuju čudne poruke: Ako vaši prijatelji ili kontakti primaju čudne tekstove od vas, vjerojatno je da je netko pristupio vašem profilu i šalje e-poštu u vaše ime.

14. Dobivate ransomware poruku, lažnu antivirusnu poruku ili neželjene alatne trake preglednika:
Bilo koja od ovih obavijesti ukazuje da ste bili kompromitirani. Lažna antivirusna upozorenja mogu vas prevariti da instalirate zlonamjerni softver, dok ransomware može zaključati vaše datoteke i zahtijevati plaćanje za njihovo dešifriranje. Zaključno, ako primijetite bilo koji od ovih znakova, važno je poduzeti trenutnu akciju za zaštitu vaših detalja i uređaja. Ostajanjem budnim i poduzimanjem proaktivnih mjera za sprječavanje pokušaja kibernetičkih kriminalaca, možete pomoći održati svoje informacije sigurnima i zaštićenima.

    Što učiniti prvo?

    Ako sumnjate da je vaša digitalna sigurnost povrijeđena, ključno je poduzeti brzu akciju za minimiziranje štete. Promptna akcija može pomoći spriječiti zlonamjerne napadače od daljnjeg kibernetičkog upada u vaš sustav ili krađe povjerljivih detalja.

    Evo nekih bitnih početnih koraka koje biste trebali poduzeti ako ste hakirani:

    1. Odspojite se s interneta: Ugasite svoj uređaj s online mreže kako bi spriječili bilo kakav daljnji nezakonit pristup.

    2. Uđite u siguran način rada: Ponovno pokrenite svoj uređaj u sigurnom načinu rada. To će zaustaviti bilo koji zlonamjerni softver od pokretanja i potencijalno daljnjeg iskorištavanja vašeg sustava.

    3. Promijenite svoje lozinke: Promijenite svoje prijave za sve svoje profile odmah. Koristite jake, jedinstvene lozinke, i omogućite dvofaktorsku autentifikaciju za poboljšanje sigurnosti.

    4. Zamrznite svoj bankovni račun i blokirajte ugrožene prijave: Stupite u kontakt sa svojom bankom i drugim financijskim institucijama kako bi zaključali vaš kredit i blokirali bilo koje kompromitirane profile. To će osujetiti hakere od krađe vašeg novca ili izvođenja neovlaštenih kupnji.

    5. Aktivirajte višefaktorsku autentifikaciju: Omogućite dvofaktorsku autentifikaciju na svim svojim profilima. To će pružiti dodatni sloj sigurnosti vašim računima i učiniti težim zlonamjernim napadačima pristup.

    6. Koristite antivirus: Pokrenite anti-malware skeniranje na svom uređaju kako bi detektirali bilo koji zlonamjerni softver koji se skriva na vašem sustavu. Antivirus će vas obavijestiti i ukloniti prijetnju ako pronađe bilo kakve sumnjive datoteke ili programe.

    7. Provjerite mrežni promet: Koristite alate kao što je Wireshark za praćenje svog digitalnog prometa i identificiranje bilo kojih neobičnih obrazaca. Na primjer, nagli porast prometa prema određenoj web stranici ili IP adresi mogao bi ukazivati da vaše računalo ima zlonamjerni softver na njemu ili da netko pokušava ući u njega. S Wiresharkom možete identificirati izvor aktivnosti i poduzeti potrebne mjere opreza za zaštitu svog sustava.

    8. Pratite aktivnost sustava: Držite oko na aktivnosti svog sustava kako bi detektirali bilo koje neobične procese ili aktivnosti. Možete koristiti alate poput Task Managera (Windows) ili Activity Monitora (Mac) za praćenje aktivnosti svog sustava.

    9. Vratite sustav na prethodnu točku: Ako imate točku vraćanja sustava, razmotrite vraćanje svog sustava na prethodnu točku prije nego što se kibernetički upad dogodio.

    10. Slijedite upute od tehničke podrške ili pružatelja usluga: Ako još uvijek nailazite na probleme, potražite savjet od tehničke podrške ili pružatelja usluga za daljnju pomoć.

    Imajte na umu da je poduzimanje trenutne akcije kritično ako ste bili kibernetički napadnuti. Što više odgađate, to više štete hakeri mogu prouzročiti vašem sustavu i ukrasti podatke.

    Koga kontaktirati nakon incidenta hakiranja?

    Još jedan od kritičnih koraka za poduzimanje je doći do pravih ljudi ili organizacija koje mogu ponuditi potrebnu pomoć. Ispod su neki od ključnih entiteta koje možda trebate kontaktirati:

    • Vašu financijsku instituciju ili tvrtku kreditne kartice: Ako primijetite bilo kakve sumnjive aktivnosti ili neovlaštene transakcije na vašim profilima, bitno je kontaktirati vašu financijsku instituciju ili tvrtku kreditne kartice odmah kako bi blokirali kompromitirane prijave i spriječili bilo kakvu daljnju prijevarnu aktivnost.
    • Vašeg pružatelja usluga i tehničku podršku za poslovne račune: Ako koristite poslovni profil, obavijestite svog pružatelja usluga i tim tehničke podrške što je prije moguće kako bi ih informirali o situaciji i spriječili daljnju štetu.
    • Tvrtku koja pruža vaš antivirusni softver: Ako imate antivirus instaliran na svom uređaju, stupite u kontakt s timom korisničke podrške tvrtke kako bi prijavili problem i potražili njihove smjernice o tome kako ukloniti bilo koji zlonamjerni softver ili viruse sa svog sustava.
    • Vašeg pružatelja e-pošte: Ako je vaš pristup e-pošti hakiran, bitno je kontaktirati vašeg pružatelja e-pošte kako bi prijavili incident i poduzeli korake za osiguravanje vašeg računa.
    • Policiju (u slučaju krađe identiteta): Ako sumnjate da su vaše osobne informacije ukradene i mogle bi biti korištene za krađu identiteta, kontaktirajte policiju odmah kako bi podnijeli prijavu.
    • Federalnu trgovinsku komisiju: FTC je federalna agencija odgovorna za zaštitu potrošača od prijevare i krađe identiteta. Ako ste uljezli, možete podnijeti izvještaj sa federalnom agencijom kako bi dokumentirali incident i primili smjernice o tome kako se zaštititi od daljnje štete.

    Kontaktiranjem pravih entiteta i organizacija, možete dobiti potrebnu pomoć za oporavak od kibernetičkog upada i spriječiti daljnje iskorištavanje.

    Kako ne biti ponovno hakiran?

    Evo nekih ključnih strategija koje će vam pomoći spriječiti buduće kibernetičke upade:

    • Koristite jake lozinke: Korištenje slabih lozinki je kao ostavljanje ulaznih vrata vaše kuće otključanima. Osigurajte da koristite jedinstvene i složene prijave za sve svoje profile i izbjegavajte korištenje istog unosa na više računa.
    • Aktivirajte dvofaktorsku autentifikaciju: Višefaktorska autentifikacija može dodati dodatni sloj digitalne sigurnosti zahtijevajući da unesete jedinstveni kod ili biometrijske podatke, uz vašu lozinku, za pristup vašim profilima.
    • Održavajte softver i operativne sustave ažurnima: Važno je redovito ažurirati vaš softver i operativne sustave kako bi popravili poznate ranjivosti u računalnoj sigurnosti i spriječili hakere od njihovog iskorištavanja.
    • Budite oprezni prilikom klikanja na veze ili preuzimanja nepoznatog softvera: Izbjegavajte klikanje na veze ili preuzimanje softvera iz nepouzdanih izvora ili sumljivih e-poruka kako bi spriječili neovlašten pristup.
    • Koristite anti-malware softver i vatrozide: Korištenje renomiranog anti-virus softvera i vatrozida može pomoći zaštititi vaše tehnološke sustave od zlonamjernog softvera.
    • Educirati se o uobičajenim taktikama hakiranja: Znanje o uobičajenim taktikama upada kao što su phishing prevare i socijalni inženjering može vam pomoći prepoznati ih i izbjegavati.
    • Redovito pravite sigurnosne kopije važnih podataka: Redovito pravljenje sigurnosnih kopija vaših važnih detalja može zaštititi od gubitka podataka u slučaju digitalnog napada ili kvara sustava.
    • Koristite sigurne Wi-Fi veze: Izbjegavajte korištenje javnih Wi-Fi mreža ili neosiguranih elektroničkih veza koje mogu biti lako krekane.
    • Implementirajte sigurnosne mjere: Koristite sigurnosne mjere kao što su VPN-ovi, upravitelji lozinki i tehnologije enkripcije za zaštitu vaših online aktivnosti i osiguravanje vaših povjerljivih informacija.
    • Redovito pratite svoje račune: Redovito praćenje vaših profila i financijskih izvještaja za bilo kakvu sumnjiv aktivnost može pomoći detektirati i spriječiti prijevarnu aktivnost.

    Implementacijom ovih strategija i ostajanjem budnima, možete značajno smanjiti svoj rizik od kibernetičkog kriminala i zaštititi svoje podatke i online aktivnosti. Zapamtite ostati proaktivni u svojim mjerama sigurnosti informacija kako bi izbjegli daljnje probleme kibernetičke zaštite.

    Zaključak

    Incidenti hakiranja mogu biti nevjerojatno uznemirujući, a poduzimanje promptne akcije vitalno je za ograničavanje štete. Promjena prijava, odspajanje s interneta i dosezanje relevantnih strana neki su od početnih koraka koje se mogu poduzeti za početak procesa oporavka. Ali biti proaktivan je ključ za minimiziranje rizika budućih digitalnih upada. Omogućavanje dvofaktorske autentifikacije, redovito ažuriranje softvera i korištenje anti-malware alata samo su neke od preventivnih mjera koje pojedinci i poslovanja mogu poduzeti.

    U INTROSERV-u, vjerujemo da sigurnost informacija ne bi trebala biti uzeta olako, i ostajanje budnim prema kibernetičkim prijetnjama je nužnost. Bitno je opremiti se znanjem o najčešćim taktikama hakiranja i ostati ažurnim s najnovijim razvojem digitalne sigurnosti. Kroz kolektivni napor za borbu protiv kibernetičkog kriminala, možemo stvoriti sigurnije virtualno okruženje za sve, čineći računalnu sigurnost glavnim prioritetom.

      Novi postovi

      VAT

      • Other

        Other

        0%
      • austria

        Austria

        20%
      • Belgium

        Belgium

        21%
      • Bulgaria

        Bulgaria

        20%
      • Croatia

        Croatia

        25%
      • Cyprus

        Cyprus

        19%
      • Czech Republic

        Czech Republic

        21%
      • Denmark

        Denmark

        25%
      • Estonia

        Estonia

        22%
      • France

        France

        20%
      • Finland

        Finland

        24%
      • Germany

        Germany

        19%
      • Greece

        Greece

        24%
      • Hungary

        Hungary

        27%
      • Ireland

        Ireland

        23%
      • Italy

        Italy

        22%
      • Latvia

        Latvia

        21%
      • Lithuania

        Lithuania

        21%
      • Luxembourg

        Luxembourg

        17%
      • Malta

        Malta

        18%
      • Netherlands

        Netherlands

        21%
      • Poland

        Poland

        23%
      • Portugal

        Portugal

        23%
      • Romania

        Romania

        19%
      • Slovakia

        Slovakia

        20%
      • Slovenia

        Slovenia

        %
      • Spain

        Spain

        21%
      • Sweden

        Sweden

        25%
      • USA

        USA

        0%
      european
      states
      • Other
      • canada
      • poland
      • european-union
      • france
      • germany
      • austria
      • austria
      • austria
      • austria
      • austria
      • austria
      • austria
      • austria
      • austria
      • austria
      • austria
      • austria
      • austria
      • austria
      • austria
      • austria
      • austria
      • austria
      • austria
      • austria
      • austria
      • austria
      • austria
      • austria
      • austria
      • austria
      • austria
      • austria
      • austria
      • austria